Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) službeno je 13. listopada 2026. u Bruxellesu pokrenula Kampanju za zdrava mjesta rada 2026. – 2028. pod nazivom „Zajedno za mentalno zdravlje na radu”. Kampanja je trogodišnja i obuhvaća razdoblje 2026. – 2028., a usmjerena je na sprječavanje psihosocijalnih rizika i stvaranje radnog okruženja koje podupire zdravlje radnika.
Za stručnjake zaštite na radu i poslodavce to je prilika da razmotre kako se rad planira, raspoređuje i nadzire te kako se rješavaju teškoće s kojima se radnici svakodnevno susreću. Kampanja povezuje procjenu rizika, preventivne mjere i suradnju svih uključenih u radni proces.
Hrvatska udruga stručnjaka zaštite na radu (HUSZNR) aktivno će pratiti kampanju u svojim objavama tijekom cijeloga razdoblja 2026. – 2028. Čitateljima ćemo približavati službene materijale, izdvajati korisne smjernice i otvarati teme važne za njihovu primjenu u hrvatskim radnim sredinama.
Zašto je mentalno zdravlje važno za zaštitu na radu
Rad može pružati osjećaj sigurnosti, pripadnosti i profesionalnog ostvarenja. Istodobno, način organizacije posla i odnosi u radnom okruženju mogu stvarati dugotrajan pritisak. Psihosocijalni rizici nastaju kada zahtjevi posla, upravljanje radom ili društveni odnosi nepovoljno utječu na radnike. Njihovo prepoznavanje dio je cjelovite zaštite zdravlja.
Razmjere problema pokazuju dva različita europska istraživanja:
- Gotovo 45 % zaposlenika u EU-u prijavilo je izloženost čimbenicima koji mogu nepovoljno utjecati na mentalnu dobrobit na radu. Podatak potječe iz Eurostatova istraživanja za 2020. godinu; točan udio iznosio je 44,6 % među zaposlenicima u dobi od 15 do 64 godine.
- Čak 29 % radnika u EU-u prijavilo je stres, depresiju ili tjeskobu uzrokovane ili pogoršane radom tijekom prethodnih 12 mjeseci. Taj je podatak iz istraživanja OSH Pulse 2025.
Prvi podatak govori o izloženosti rizicima, a drugi o zdravstvenim teškoćama koje su ispitanici povezali s radom. Ne treba ih tumačiti kao istu pojavu ni kao udio radnika s potvrđenom medicinskom dijagnozom.
Za poslodavce dugotrajni problemi mogu značiti više izostanaka, otežano zadržavanje radnika i slabiju učinkovitost. Za radnike posljedice mogu zahvatiti zdravlje, obiteljski život i radnu sposobnost. Pravodobna prevencija zato ima vrijednost i za ljude i za poslovanje.
Kako prepoznati psihosocijalne rizike u svakodnevnom radu
Rizici se često prepoznaju u situacijama koje su u organizaciji postale uobičajene: zadaci se stalno dodaju bez promjene rokova, radnik prima proturječne upute ili nema kome prijaviti problem. Važno je utvrditi koliko su takve situacije česte, koliko traju i na koje skupine radnika utječu.
Među čimbenicima koje treba razmotriti nalaze se:
- prekomjerno radno opterećenje i dugotrajan vremenski pritisak;
- nejasne odgovornosti i međusobno suprotstavljeni zahtjevi;
- nedovoljna samostalnost i mogućnost utjecaja na posao;
- slaba komunikacija i nedostatak potpore rukovoditelja ili kolega;
- nesigurnost zaposlenja i loše pripremljene organizacijske promjene;
- uznemiravanje, prijetnje i zahtjevni odnosi s korisnicima.
Primjerice, učestalo kašnjenje pri završetku posla može biti povod za provjeru jesu li zadaci izvedivi s raspoloživim brojem radnika i opremom. Takva provjera daje korisniju podlogu za odlučivanje od općenite procjene da radnici trebaju raditi brže.
Pet prioritetnih područja kampanje
Kampanja obuhvaća pet povezanih prioritetnih područja. Za svako će se postupno objavljivati tematski materijali, istraživanja i primjeri. Stručnjaci i poslodavci tako će moći pratiti razvoj pojedinih tema i odabrati sadržaje koji odgovaraju njihovim djelatnostima.
1. Procjena psihosocijalnih rizika i upravljanje njima
Prvo područje usmjereno je na sustavno prepoznavanje opasnosti, procjenu izloženosti i provedbu mjera. Prekomjerno opterećenje, slaba uključenost u odlučivanje i nesigurnost radnih mjesta među čimbenicima su koje kampanja posebno ističe.
U praktičnoj provedbi korisno je povezati razgovore s radnicima, podatke o organizaciji posla i dostupne pokazatelje problema. Anonimni upitnici mogu biti jedan od izvora, uz uvjet da se rezultati stvarno razmotre i da sudionici dobiju povratnu informaciju.
Procjena treba završiti provedivim mjerama s određenim odgovornostima i rokovima. Primjeri su jasnija raspodjela zadataka, usklađivanje rokova s kapacitetima, bolja primopredaja smjena i pravodobno obavješćivanje o promjenama. Potom treba provjeriti jesu li mjere smanjile uočene poteškoće.
Za stručnjaka zaštite na radu ovo je prilika da upravi predstavi konkretne okolnosti rada i prijedloge poboljšanja. Poslodavcu takav pristup olakšava određivanje prioriteta i praćenje rezultata. Početni korak može biti odabir jednoga odjela u kojem se poteškoće ponavljaju, uz dogovor da će se iskustva iz te provjere upotrijebiti pri daljnjem radu.
2. Uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i nasilje
Drugo područje obuhvaća neprihvatljiva ponašanja među kolegama, u odnosima s nadređenima i u kontaktu s osobama izvan organizacije. Rizik mogu predstavljati prijetnje, ponižavanje, zastrašivanje, seksualno uznemiravanje i fizičko nasilje. Kampanja uključuje i uznemiravanje putem digitalnih komunikacijskih kanala.
Za prevenciju su potrebni razumljiva pravila ponašanja i dostupni postupci prijave. Radnik treba znati kome se može obratiti, kako će se postupati s informacijama i na koji će način dobiti pomoć. Važno je osigurati ozbiljno razmatranje prijava i sprječavanje nepovoljnog postupanja prema osobi koja prijavljuje problem.
Pri radu s kupcima, pacijentima ili korisnicima preporučljivo je razraditi postupanje u slučaju prijetnje: kako pozvati pomoć, kada prekinuti kontakt i kako evidentirati događaj. Nakon incidenta treba pregledati okolnosti i provjeriti postojeće zaštitne mjere.
Sigurno radno okruženje podrazumijeva da se prijetnje i ponižavanje prepoznaju i da se na njih odgovori. Za stručnjake zaštite na radu ova tema traži suradnju s poslodavcem, nadležnim službama i predstavnicima radnika. Posebnu pozornost zaslužuju poslovi na kojima radnik ostaje sam s korisnikom, kao i situacije u kojima se prijašnji incidenti ponavljaju bez promjene načina rada.
3. Fizički rizici i mentalno zdravlje
Treće područje naglašava povezanost fizičkih i psihosocijalnih rizika. Kampanja razmatra odnose između psihosocijalnih čimbenika i mišićno-koštanih poremećaja, utjecaj radnog okoliša te mentalne posljedice ozljeda i nezgoda. Među relevantnim izloženostima navode se buka, kemikalije i ekstremne temperature.
U procjeni je zato korisno zajedno promatrati opremu, uvjete rada i način obavljanja zadataka. Primjerice, pri ručnom prenošenju tereta treba razmotriti i tempo rada, raspoloživost pomoći te mogućnost primjene dogovorenoga sigurnog postupka.
Praktične mjere mogu uključivati ergonomsku prilagodbu, pomoćna sredstva, smanjenje štetnih izloženosti i realistično planiranje posla. Kada se dogodi ozljeda, korisno je provjeriti i okolnosti koje su prethodile događaju, poput prekida u komunikaciji ili pritiska zbog rokova.
Za poslodavca to znači povezivanje tehničkih i organizacijskih poboljšanja. Stručnjacima zaštite na radu omogućuje cjelovitije razumijevanje problema koji bi se, promatrani odvojeno, mogli nepotpuno procijeniti. Primjer iz prakse može biti prilagodba radnog stola uz istodobno preispitivanje količine posla koju radnik treba završiti tijekom smjene.
4. Psihosocijalni rizici u sektoru zdravstva i socijalne skrbi
Zdravstvo i socijalna skrb izdvojeni su zbog osobitih zahtjeva rada i izražene izloženosti psihosocijalnim rizicima. Prema podatcima koje kampanja navodi iz istraživanja OSH Pulse 2025, 31 % radnika u tom sektoru prijavljuje stres, depresiju ili tjeskobu uzrokovane ili pogoršane radom.
Rad u tim djelatnostima često uključuje emocionalno zahtjevne situacije, vremenski pritisak i kontakte s osobama koje trebaju pomoć. Pri planiranju prevencije treba razmotriti opterećenje timova, raspoloživost radnika, organizaciju smjena i postupanje nakon teških događaja.
Preporučljivo je osigurati kvalitetnu primopredaju informacija, mogućnost pravodobnog traženja pomoći i osposobljavanje za zahtjevnu komunikaciju. Rukovoditelji trebaju imati jasne ovlasti za rješavanje problema koji prelaze mogućnosti pojedinog radnika.
Očuvanje zdravlja zaposlenika treba uključiti u planiranje kvalitete usluge. Stručnjaci zaštite na radu mogu pomoći u prepoznavanju radnih okolnosti koje traže organizacijsko poboljšanje, a poslodavci u osiguravanju resursa za provedbu. Pri razmatranju mjera korisno je uključiti i radnike koji obavljaju pomoćne poslove jer se zahtjevne situacije mogu pojavljivati u različitim dijelovima ustanove.
5. Potpora mentalnom zdravlju na radu
Peto područje usmjereno je na uključivo radno okruženje, smanjenje stigmatizacije i potporu osobama koje imaju teškoće s mentalnim zdravljem. EU-OSHA ističe da poštovanje i odgovarajuća prilagodba rada mogu pomoći i kada teškoće nisu nastale zbog posla.
Ovisno o konkretnim potrebama, može se razmotriti mirniji prostor, privremena prilagodba zadataka ili drukčija organizacija radnog vremena. Posebnu pozornost zaslužuje povratak nakon duljeg izostanka, uz dogovor o očekivanjima i provjeru kako prilagodbe djeluju.
Razgovore o potpori treba voditi uz poštovanje privatnosti. Za stručnjake zaštite na radu i poslodavce korisno je razlikovati procjenu uvjeta rada od zdravstvene procjene osobe. Dijagnostika i liječenje pripadaju zdravstvenim stručnjacima, dok je u radnoj organizaciji naglasak na prevenciji, sigurnim uvjetima i odgovarajućoj potpori.
Dogovorena pomoć treba biti jasna radniku i osobama koje je provode. Primjerice, ako je privremeno promijenjen raspored zadataka, potrebno je odrediti kada će se učinak promjene ponovno razmotriti. Time se olakšava praćenje i sprječava da prilagodba ostane samo neformalni dogovor.
Hrvatski okvir i obveze u prevenciji stresa
U Hrvatskoj je prevencija stresa već uređena člankom 51. Zakona o zaštiti na radu. Poslodavac mora provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, osobito kada je povezan sa sadržajem i organizacijom rada, radnim okruženjem, komunikacijom i međuljudskim odnosima. Kada postoje naznake stresa, Zakon upućuje na razmatranje organizacije posla, uvjeta rada, komunikacije i subjektivnih čimbenika.
Za stručnjake zaštite na radu kampanja stoga pruža dodatne sadržaje za područje koje već pripada preventivnom radu. U hrvatskom izdanju vodiča predstavljen je i metodološki model RISKO, koji uključuje obrazac za procjenu psihosocijalnih rizika.
Širi kontekst pruža Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021. – 2027., u kojem se ističu promocija zdravlja, prevencija bolesti i unapređenje zdravstvenih ishoda. Kampanja tu usmjerenost približava svakodnevnim uvjetima rada.
Što kampanja donosi stručnjacima i poslodavcima
Stručnjacima zaštite na radu praćenje kampanje može pomoći pri odabiru tema za unutarnje savjetovanje, pripremi edukacija i obrazlaganju prijedloga poslodavcu. Službeni materijali omogućuju da se rasprava o teškoćama na radu poveže s provjerenim izvorima i konkretnim pitanjima za procjenu.
Poslodavcima su korisni primjeri koji pokazuju što se može poboljšati u vlastitoj organizaciji. U manjem poduzeću početak može biti jasnija raspodjela zadataka i redovit razgovor o opterećenju. U većoj organizaciji može biti potrebna usporedba radnih jedinica i usklađivanje postupanja na više lokacija.
Korist od praćenja kampanje proizlazi iz primjene odabranih sadržaja na stvarne probleme. Primjerice, materijal o uznemiravanju može poslužiti za provjeru znaju li radnici kome prijaviti incident. Smjernice o procjeni rizika mogu potaknuti pregled jesu li organizacijske promjene dovoljno razmotrene.
Pri odabiru aktivnosti korisno je odrediti očekivani rezultat. Nakon radionice to može biti dogovor o novom postupku primopredaje, a nakon pregleda opterećenja izmjena raspodjele zadataka. Takav pristup olakšava procjenu opravdanosti uloženog vremena i daljnjih potreba.
Suradnja koja olakšava provedbu mjera
Korisno je unaprijed dogovoriti kako će različite službe sudjelovati u radu. Stručnjak zaštite na radu može koordinirati pregled rizika, rukovoditelji predlagati promjene u rasporedu poslova, a predstavnici radnika prenijeti iskustva s pojedinih mjesta rada. Kada se pojave pitanja izvan njihova djelokruga, treba uključiti odgovarajuće stručnjake.
Poslodavcu je preporučljivo osigurati vrijeme za tu suradnju i jasno odrediti tko može odobriti promjene. Ako se, primjerice, utvrdi da tijekom zamjene odsutnog radnika dolazi do stalnog preopterećenja, za rješenje mogu biti potrebni drukčiji raspored, prilagodba rokova ili dodatni resursi. Dogovor bez mogućnosti provedbe teško će promijeniti uvjete rada.
Pri praćenju rezultata treba uzeti u obzir i iskustva radnika. Smanjen broj prijava sam po sebi ne mora značiti poboljšanje ako radnici ne vjeruju da će se na prijave odgovoriti. Korisnije je provjeriti poznaju li postupak, mogu li ga koristiti i smatraju li dogovorene mjere primjenjivima. Za početak se mogu odabrati dva ili tri jednostavna pokazatelja, poput pravodobnosti rasporeda i provedbe dogovorenih promjena.
Kako započeti s praktičnim poboljšanjima
Sljedeći koraci mogu poslužiti kao početni okvir koji treba prilagoditi veličini i djelatnosti organizacije:
- Dogovoriti odgovornosti. Odrediti tko koordinira aktivnosti i kako sudjeluju poslodavac, stručnjak zaštite na radu, rukovoditelji i predstavnici radnika.
- Pregledati postojeće informacije. Razmotriti procjenu rizika, način raspoređivanja posla, prijavljene incidente i dostupne zbirne pokazatelje poteškoća.
- Uključiti radnike. Omogućiti razgovor o uvjetima rada, uz jasnu svrhu i dogovoreno postupanje s informacijama.
- Odabrati prioritete. Usmjeriti se na probleme koji se ponavljaju ili imaju ozbiljne posljedice.
- Provesti dogovorene mjere. Odrediti nositelje, rokove i potrebne resurse.
- Provjeriti učinak. Razmotriti jesu li se uvjeti poboljšali i treba li prilagoditi mjere.
To su praktični prijedlozi za početak rada, koje treba prilagoditi konkretnim rizicima. Posebno je korisno radnicima objasniti što je učinjeno na temelju njihovih prijedloga. Time se pokazuje da sudjelovanje ima svrhu i olakšava daljnje prepoznavanje poteškoća.
HUSZNR će pratiti kampanju i približavati korisne sadržaje
HUSZNR će u rubrici Novosti aktivno pratiti kampanju „Zajedno za mentalno zdravlje na radu” tijekom razdoblja 2026. – 2028. Posebnu pozornost posvetit ćemo sadržajima koji stručnjacima zaštite na radu i poslodavcima pomažu povezati europske smjernice s pitanjima iz prakse.
Objavama ćemo čitateljima olakšati pronalaženje službenih materijala, razumijevanje prioriteta i odabir tema za daljnje stručno usavršavanje. Stručnjaci tako mogu dobiti korisnu podlogu za razgovor s upravom i radnicima, a poslodavci jasniji pregled mogućnosti prevencije.
HUSZNR okuplja stručnjake i svojim objavama i stručnim aktivnostima potiče razmjenu znanja. Praćenje kampanje omogućuje nastavak te razmjene o opterećenju, odnosima na radu i uvjetima koji utječu na zdravlje.
Pozivamo čitatelje da nam predlože teme koje smatraju posebno važnima. Primjeri mogu biti postupanje nakon prijetnje, procjena opterećenja ili komunikacija pri promjeni organizacije rada. Korisni su i anonimizirani primjeri rješenja, uz poštovanje privatnosti uključenih osoba.
Službeni sadržaji dostupni su na portalu kampanje, uključujući vodič na hrvatskom jeziku. Informacije za hrvatske sudionike objavljuje i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Zajedničkim djelovanjem do zdravijih mjesta rada
Kampanja je službeno pokrenuta 13. listopada 2026. i obuhvaća trogodišnje razdoblje 2026. – 2028. Njezinih pet prioriteta povezuje procjenu psihosocijalnih rizika, sprječavanje uznemiravanja i nasilja, fizičke rizike, posebnosti zdravstva i socijalne skrbi te potporu mentalnom zdravlju.
Za stručnjake zaštite na radu i poslodavce vrijednost kampanje bit će u boljem razumijevanju uvjeta rada i provedbi odgovarajućih mjera. HUSZNR će svojim objavama pratiti razvoj tema i približavati sadržaje koji mogu pomoći u toj primjeni.
Koji biste uvjet rada u svojoj organizaciji najprije željeli poboljšati? Pratite Novosti HUSZNR-a i podijelite pitanja ili iskustva koja mogu biti korisna kolegama i drugim poslodavcima.
Napo
Napo je prepoznatljiv junak animiranih filmova o sigurnosti i zdravlju na radu. Predstavlja radnika koji u svakodnevnim situacijama uočava opasnosti, susreće se s pogreškama i sudjeluje u pronalaženju sigurnijih rješenja. Filmovi se oslanjaju na humor, pokret i slikovno pripovijedanje, pa njihove poruke lako razumije publika različitih jezika i razina iskustva.
Kao ambasador kampanja EU-OSHA-e, Napo pomaže približiti teme prevencije. Za novu kampanju izdvojeni su filmovi o stresu, tehnostresu i nasilju na radu. Stručnjaci ih mogu koristiti kao poticaj za razgovor na edukacijama ili sastancima, primjerice uz pitanje prepoznaju li sudionici slične situacije u svojem radnom okruženju.
Napo može biti dobar početak razgovora o rizicima. Najkorisnija rasprava slijedi kada njegovu priču povežemo s vlastitim uvjetima rada i mogućim rješenjima.
Pogledajte filmove o Napu na portalu kampanje.