Hrvatska udruga stručnjaka zaštite na radu (HUSZNR) predstavlja pregled ključnih podataka iz najnovije Analize ozljeda na radu u Hrvatskoj za 2024. godinu, koju je pripremio Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Analiza donosi detaljan uvid u stanje sigurnosti na radnim mjestima diljem zemlje te ukazuje na ključne izazove s kojima se suočavamo kao stručna zajednica.
Godina 2024. po dostupnim podacima ne donosi ohrabrujuće vijesti. Ukupno je zabilježeno 17.765 ozljeda na radu i određen broj smrtnih ozljeda na radu, ovisno o definiciji (ozljede na mjestu rada vs. ukupno, službeni podaci HZJZ/HZZO vs. inspektorat). Točan broj smrtnih ozljeda varira po izvorima.
- HZJZ/HZZO analiza (do 20.11.2024.): 13.127 ozljeda na radu i 19 smrtnih ozljeda na mjestu rada (isključujući one na putu do/s posla), što je činilo oko 0,17% svih ozljeda.
- Državni inspektorat: obavio je oko 60 očevida/nadzora povodom smrti u prostorima rada. Ako se utvrdi da smrt nije posljedica uvjeta rada već bolesti, ona ne ulazi u službenu statistiku „ozljeda na radu“, ali ostaje u statistici „nadzora povodom smrti“.
- Sindikati/SSSH: su tijekom godine i u svojim godišnjim osvrtima komunicirali brojku od oko 30 do 36 poginulih. Posebno su isticali građevinarstvo kao „crnu točku“ s 20 poginulih radnika u 2024.godini, što potvrđuje navod o „najviše u građevinarstvu“.
Brojke govore glasnije od riječi
Do studenog 2024. godine evidentirano je 13.127 ozljeda na radu, od kojih je 11.246 ozljeda (85,67 %) nastalo na samom radnom mjestu, dok je 1.881 ozljeda (14,33 %) zabilježena na putu do posla ili s posla. Ovi podaci jasno potvrđuju da je radno okruženje i dalje glavni izvor rizika za sigurnost i zdravlje radnika.
Najčešći uzroci ozljeda ostaju gotovo nepromijenjeni kroz godine: padovi, rukovanje alatima i strojevima te nagla kretanja ili pomaci tijela. Kada je riječ o vrstama ozljeda, najčešće su površinske rane i uganuća, no i dalje su prisutni prijelomi, amputacije te teška oštećenja koja ostavljaju trajne posljedice. Svakodnevno je na bolovanju oko 63.500 radnika, što jasno pokazuje da svaka ozljeda nije samo statistički podatak, već izravno pogađa zdravlje, egzistenciju i budućnost pojedinca.
Građevinarstvo i dalje najrizičnija djelatnost
Analiza potvrđuje da je građevinarstvo i dalje najopasnija grana gospodarstva. Podaci koji to potvrđuju nisu slučajni, već su rezultat kombinacije rada na visini, uporabe teške mehanizacije, povećanog broja neiskusnih i stranih radnika te, u pojedinim slučajevima, nedostatne ili samo formalne provedbe mjera zaštite na radu.
Zemljopisna raspodjela i demografski trendovi
Najveći broj ozljeda zabilježen je u Zagrebu, Splitu i Primorsko-goranskoj županiji, što je u izravnoj vezi s koncentracijom gospodarske aktivnosti i velikim brojem zaposlenih. Muškarci čine gotovo dvostruko veći udio ozlijeđenih u odnosu na žene, što je posljedica njihove veće zastupljenosti u rizičnim djelatnostima poput građevinarstva, industrije, prijevoza i logistike.
Analiza prema dobnim skupinama otkriva da su najčešće ozljede zabilježene kod radnika u dobi od 18 do 30 te od 41 do 50 godina, što upućuje na to da su povećanom riziku izloženi i mlađi radnici s manjim iskustvom, ali i iskusniji radnici koji obavljaju zahtjevne i odgovorne poslove.
Što to govori stručnjacima zaštite na radu?
Rezultati analize jasno ukazuju na niz sustavnih problema: formalno provođenje procjene rizika, nedostatnu i površnu edukaciju radnika – osobito novih i stranih – slabu kontrolu primjene mjera zaštite na radu na terenu te nedovoljnu uključenost stručnjaka zaštite na radu u stvarne radne procese.
Procjena rizika često postoji samo kao dokument koji se rijetko ažurira i još rjeđe dosljedno primjenjuje. Edukacija se nerijetko svodi na minimum propisan zakonom, dok praktični treninzi, simulacije i stvarni primjeri izostaju. Inspekcijski nadzor često ne dopire do manjih poslodavaca i gradilišta, upravo tamo gdje se događa najveći broj teških nesreća.
Zaključak: poziv na djelovanje
Zaključni dio analize HZZZSR-a (točka 3.1.9.) donosi jasnu poruku: formalno ispunjavanje zakonskih obveza nije dovoljno za stvarno smanjenje broja ozljeda. Iako većina poslodavaca posjeduje propisanu dokumentaciju, poput Procjene rizika, podaci o ozljedama pokazuju da se ona često ne provodi u praksi ili nije dovoljno prilagođena konkretnim radnim mjestima.
Potrebna je korjenita promjena paradigme – od reaktivnog pristupa, koji se bavi posljedicama nesreća, prema proaktivnom pristupu utemeljenom na snažnoj preventivnoj kulturi. To podrazumijeva kontinuiranu i kvalitetnu edukaciju radnika te stvarno osnaživanje zaposlenih da prepoznaju opasnosti i odbiju rad u nesigurnim uvjetima bez straha od posljedica.
Kao Hrvatska udruga stručnjaka zaštite na radu (HUSZNR), smatramo da ova Analiza mora biti poziv na buđenje svim dionicima sustava – od zakonodavca i inspekcijskih tijela, preko stručnjaka zaštite na radu, do poslodavaca i samih radnika. Samo zajedničkim naporima moguće je postići stvarni napredak.
Posebno se naglašava potreba za:
- kvalitetnijom i praktično primjenjivom procjenom rizika,
- stvarnim, praktičnim osposobljavanjem radnika,
- pojačanim nadzorom u sektorima s najvišom stopom ozljeda, poput građevinarstva, gospodarenja otpadom i prerađivačke industrije.
„Prevencija nije trošak — prevencija je ulaganje“
Potrebna je bolja edukacija, digitalizacija procesa, češći nadzor te stvarno uključivanje stručnjaka zaštite na radu u svakodnevne radne procese. Dok god se zaštita na radu bude doživljavala kao formalna obveza, a ne kao vrijednost i investicija, broj ozljeda neće značajno padati.
Pozivamo sve dionike da cjelokupnu Analizu prouče na službenim web stranicama web stranicama HZZZSR-a i iskoriste njezine nalaze za unaprjeđenje sigurnosti i zdravlja na radu u svojim organizacijama.